JP Setcard - шаблон joomla Видео

 ЋИР     LAT      ENG

Radno vrijeme sa korisnicima:

PONEDELJAK – PETAK:

08:00 – 14:00 и 16:00 – 19:00

(pauza 11:00 – 11:30)

SUBOTOM:  08:00 – 12:00

Kontakt:
Tel: +382 (0)31/321-900; 324-229
Fax: +382 (0)31/324-328
E-mail: biblhn@t-com.me

Adresa:

Trg Herceg Stjepana br. 6 Herceg Novi

  

IZDAVAČKA DJELATNOST BIBLIOTEKE

 

  • Boka glasnik 1908 1909
  • Gorski vijenac naslovna
  • Korica Boka 37
  • ПРВЕ НОВИНЕ У БОКИ
  • БЕЧКО ИЗДАЊЕ "ГОРСКОГ ВИЈЕНЦА" ИЗ 1847. ГОДИНЕ
  • БОКА 37

Biblioteka u prošlosti

JU Gradska biblioteka i čitaonica Herceg-Novi nastavlja tradiciju najstarije biblioteke u hercegnovskom kraju Srpske čitaonice. U literaturi se pojavljuje 1850. godina kao godina osnivanja Srpske čitaonice, ali ovaj podatak nema uporišta u arhivskoj građi. Prvi put Srpska čitaonica se pominje u Srpsko–dalmatinskom magazinu za leto 1852/53. u rubrici Prenumeranti na 138. stranici. Zatim, kalendar Dubrovnik za 1898. godinu donosi sledeće veoma značajne podatke: «Srpska čitaonica u Herceg-Novom prvi put osnovana 1850. g. pa zbog nekijeh političkih uzroka zatvorena 1866. g.; kasnije opet otvorena 1875. g. pak zbog istijeh uzroka zatvorena 1875., zatim opet otvorena 1895.g. Upravu 1898. čine: Jovo Nakićenović, Barnaba Tocaj, Aleksandar Mikulić, Veljko Lombardić i Mirko Komnenović». Zadarski Srpski glas u 43. broju iz 1894. godine objavljuje: «U Herceg-Novom radi se na osnivanju Srpske čitaonice. Već se skupilo oko f. 200, od članova koji će biti utemeljitelji, a upisalo se oko 80 članova redovnih, koji će mjesečno plaćati po f. 1».

PRAVILNIK SRPSKE ČITAONICE ovjeren je od strane C. K. Namjesništva u Zadru 31.12.1894. godine, a već 27.01.1895. godine na Savindan počela je sa radom Srpska čitaonica.

Fond i inventar Srpske čitaonice uništen je u Prvom svjetskom ratu.

List Pobjeda je u dva navrata: 31.03. i 27.05.1949. godine objavio da je u Herceg-Novom osnovana Gradska knjižnica i čitaonica. Osnivačka skupština je održana 28. marta 1949. godine. Skupštini, koju je otvorio Miloš Drobnjaković, prisustvovao je i član glavne uprave Kulturnoprosvjetnog saveza Crne Gore Niko Simov Martinović. On je govorio o značaju ove ustanove i potrebi da njene usluge koristi što veći broj čitalaca. «Novoosnovana knjižnica biće ustvari Centralna biblioteka u kojoj će se smjestiti sve postojeće biblioteke kulturno-prosvjetnih društava i antifašističkih organizacija. U projektu je osnivanje muzeja i arhiva u Herceg-Novom u kome bi se smjestili svi dokumenti od istorijske važnosti, koji se odnose na prošlost Herceg-Novog, Boke i Crne Gore... » objavljuje list Pobjeda 31. marta 1949. godine. Ubrzo zatim, 27. maja iste godine, takođe u listu Pobjeda, nalazimo dragocjen podatak o svečanom otvaranju koji glasi: «U prisustvu predstavnika masovnih organizacija, na svečan način izvršeno je otvaranje Narodne čitaonice u Hercegnovom. O važnosti otvaranja čitaonice i njezinoj kulturno-prosvjetnoj ulozi, govorio je dr Jovan Vukić, predsjednik Narodne čitaonice. Čitaonica koja se nalazi u glavnoj ulici, ima dvije lijepo uređene prostorije u kojima je smještena biblioteka i čitaonica». Takođe, u godišnjem izvještaju Biblioteke naslovljenom Pregled rada i problematika Gradske biblioteke i čitaonice Herceg-Novi tokom 1954. godine se navodi: «Svojim rešenjem br. 3710/16. IV 54. NOGO-Hercegnovi pretvorio je dotadašnju Gradsku knjižnicu i čitaonicu u Gradsku biblioteku i čitaonicu kao ustanovu sa samostalnim finansiranjem i odredio Upravni odbor od pet članova koji će se starati o njenom daljem radu. Time je – baš na petogodišnjicu svoga postojanja (osnovana 1949) - ova kulturno-prosvetna ustanova dobila vidnu afirmaciju što će joj obezbeđenjem i povećanjem potrebnih dotacija omogućiti dalje sve korisnije delovanje stvarajući sve bolje uslove svim njenim korisnicima kako u Hercegnovome tako i njegove okoline da što lakše dođu do korisne knjige i da se što šire obaveste putem sve većeg broja štampe o događajima kod nas i u svetu».

Istorijatu JU Gradska biblioteka i čitaonica pripada i period kada su osoblje Biblioteke činili najprije jedan knjižničar, kasnije još jedan bibliotekar, a njen fond brojao oko 8000 jedinica bibliotečke građe.

Preporučujemo

       logo 001logo