15. MSK "TRG OD KNJIGE" - 28. jul

SVEČANO ZATVARANЈE TRGA OD KNЈIGE 2017.

Završno veče 15. MSK "Trg od knjige" otvorili su Nikola Nikolić i Jelena Krsmanović, književni kritičar, predstavljanjem nove Nikolićeve knjige, Atakama (audio zapis možete preuzeti ovdje). Jelena Krsmanović je govorila o stilskim odlikama i interesantnoj kompoziciji knjige: „Zbirka Atakama sastoji se od 15 priča koje su podijeljene u tri cjeline, a svaka cjelina ima jednu svoju tematski zaokruženu priču“. Autor je, odgovarajući na pitanje vezano za naslov knjige, istakao da ga je za pisanje inspirisao film Nostalgia de la luz čileanskog reditelja Patrisija Guzmana i dodao „da je Atakama bila najupečatljiviji naslov zbog činjenice da se tu na neobičan način taru život i smrt, pošto generalno sve te priče protiču u atmosferi stalnog sukoba života i smrti“.

Drugi program je bio posvećen poeziji Božidara Boba Dende, koji je svom rodnom gradu posvetio naslov zbirke pjesama, Jednoj uspomeni na Herceg Novi (audio zapis možete preuzeti ovdje). O knjizi je, pored autora, govorio književni kritičar Vlatko Simunović. On je konstatovao sledeće: „Po njenim rekvizitima i poetskim instrumentima, poezija Božidara Boba Dende je jedna istančana lirika memorije, sjećanja i dosjećanja. Tu su slike onoga što je jednom uzbudilo čula, slike koje su uznemirile i razigrale maštu, koje su ganule i potresle pjesnikovo biće.“ Nakon što je pročitao nekoliko odabranih autorovih pjesama, Simunović je svoje izlaganje završio željom „da ova knjiga dugo i dugo blista kao jedna čista suza u ovom podivljalom stoljeću“. Osvrćući se na pjesmu po kojoj je i čitava zbirka dobila ime, Jednoj uspomeni na Herceg Novi, autor je kazao: „Ta djevojka je ustvari svjetlost, odlazeća svjetlost kojoj pjevam, svjetlost koja se u mom životu uobličila ne samo kao fizički fenomen, nego i kao živo biće, kao živo biće sa kojim sam se srodio, koje sam zavolio iz svog djetinjstva, a onda negdje tokom mladosti počeo da se udaljavam od nje, odnosno ona od mene. U ovoj pjesmi govorim o svjetlosti koja polako iz stvarnosti prelazi u uspomenu i to je ta uspomena na Herceg Novi. To je uspomena na svjetlost, ali ne samo ovu vidljivu, stvorenu, materijalnu, nego i onu nestvorenu, nematerijalnu, na svjetlost koju ćemo ako Bog da svi jednom vidjeti i ugledati.“

U nastavku programa uslijedilo je proglašenje dobitnika plaketa koje se tradicionalno dodjeljuju na MSK "Trg od knjige". Žiri 15. MSK Trg od knjige 2017, čiji su članovi prof. dr Ratko Božović, Voislav Bulatović i mr Đorđe Malavrazić dodijelio je četiri plakete:

• Plaketa za izdavački poduhvat godine - izdavačima Obodsko slovo (Podgorica) i Štampar Makarije (Beograd), za monografiju Vojo Stanić : slike = paintings (obrazloženje žirija);

• Plaketa za najbolju ediciju - izdavaču Akademska knjiga (Novi Sad), za ediciju Horizonti (obrazloženje žirija);

• Plaketa za dječiju knjigu godine - izdavaču Kreativni centar (Beograd), za knjigu Krokodil peva / Vesna Aleksić (obrazloženje žirija);

• Plaketa za najljepšu knjigu - izdavaču Geopoetika (Beograd), za knjigu Muzej prepiske : lična pisma koja bi trebalo da pripadaju svima / sakupio i uredio Šon Ašer (obrazloženje žirija).

U obraćanju prisutnima Mr Đorđe Malavrazić je rekao: „Hteo bih da zahvalim Biblioteci grada Herceg Novog na organizaciji ove sjajne manifestacije u slavu knjige i čitanja. Mi smo u proteklih sedam dana na ovim štandovima videli mnogo novih i zanimljivih knjiga, slušali smo interesantne tribine, a jedino bi se po mome mišljenju trebalo zabrinuti oko sistema vrednosti u svakodnevnom životu, jer se on primetno i opominjujuće menja. Eto, nedavno sam se vozio taksijem kroz dugu ulicu Gospodar Jovanovu, u kojoj stanujem u Beogradu i bio sam u mislima kad me je taksista trgao iz razmišljanja svojim glasom i rekao: "Ovde je neko umro". Pogledao sam kroz prozor i video sa strane mali skver sa kontejnerima za smeće. Oko tih kontejnera bili su podignuti visoki stubovi od knjiga, knjige su bile naslagane jedna na drugu kao neka moderna skulptura. Ljudi koji se uobičajeno kreću gradom, kao taj taksista, odmah shvataju u čemu je stvar i on je razumeo da je u nekoj od tih susednih kuća umro neki čitalac. Možda bibliofil, možda čak čovek koji je celoga života skupljao retke knjige iz neke specijalističke oblasti i radovao se svakom prinavljanju, svakom pronalasku, a njegovi naslednici odmah su požurili da sve to izbace iz stana sa obrazloženjem, kao da ih čujem, da ne skuplja prašinu. Pri tome nisu shvatili, ni znali, da je stan bez knjiga, stan bez prozora. I kao što postoje društva za pse i mačke, možda bi trebalo osnovati i Društvo za zaštitu napuštenih knjiga, jer se sa njima gube celi neotpečaćeni ili neotkriveni svetovi. I u tom pogledu treba pohvaliti sajam knjiga što uporno odgaja, i na samim sajamskim manifestacijama, nove generacije čitalaca koje će naslediti ove starije. I to čini putem posebnog dana posvećenog deci i putem ove nagrade za najbolju knjigu za decu. Potpuno je očevidno da su sve tribine tokom proteklih dana bile izuzetno posećene, posetioce su činili i žene i muškarci i deca. Ja nemam uvida u bibliotečke kartone, to bi bilo zanimljivo pogledati, ali ako bi se uzela u obzir istorija umetnosti, ako bi se sudilo po umetničkim slikama, onda bi se moglo zaključiti da je u svetu uopšte mnogo više čitateljki nego čitalaca. Recimo, na glavnom zidu Narodne biblioteke Srbije nalazi se ogormno platno Miodraga Rogića Čitateljka. Sliku istoga naslova ima i Pablo Pikaso, Matis, Bekman, Rembrant, Mone i drugi. E sad jedini od ovih je Mone naslikao i muškarca kako čita, ali on čita novine za kafanskim stolom. Tokom minulih vekova su dominirale predrasude da su žene te koje su sklone da sanjare i da se udubljuju u neki novi viši svet sa knjigom u ruci, a muškarci da vole društvenu akciju i zato traže aktuelne informacije u novinama. Možda se, i verujem, da se nešto od toga promenilo, ako je nešto od toga i ostalo onda služi na čast ženama ako više čitaju od muškaraca, ako više praktikuju tu umetnost čitanja. Rekao bih tu umetnost čitanja zato što Gete smatra da je reč o sposobnosti koja se stiče tokom celoga života. Kad je ušao u devetu deceniju napisao je: Trebalo mi je čitavih osamdeset godina da bih naučio da čitam, ali nisam u stanju reći da li sam došao do tog cilja. Eto sa ovim Geteovim rečima da poželimo naš naredni susret sledeće godine, a u međuvremenu ćemo se susretati u nevidljivoj čitalačkoj sferi kad god nam pogled padne na istu knjigu pred nama.“

15. MSK Trg od knjige 2017. zatvoren je porukom Organizatora:

Petnaest godina trajanja MSK Trg od knjige, kulturne manifestacije, koju su pisci, čitaoci i izdavači davno već proglasili kultnim mjestom knjige, vjerujemo da je dovoljno valjan razlog da kratko podsjetimo da je na ovom mjestu svoju izdavačku produkciju, povremeno ili redovno, izlagalo više od 200 izdavača iz Crne Gore i okruženja, kao i ovlašćeni distributeri najznačajnijih stranih izdavača, organizovano je oko 400 raznovrsnih kulturnih programa u kojim je učestvovalo više stotina pisaca, naučnika, duhovnika, književnih kritičara, prevodilaca, urednika i direktora renomiranih izdavačkih kuća iz Crne Gore i okruženja, ambasadora, glumaca, muzičara... Najljepši hercegnovski trg, Trg Herceg Stjepana, kojeg Novljani zovu i Belavista, postao je prepoznatljiv i kao Trg od knjige.

Trg od knjige osmislili smo kao odgovor na izazove koje informatičko doba postavlja pred nas, u želji da pronađemo mjesto za knjigu u životu čovjeka modernog doba, kako bi ona, kao temeljna civilizacijska vrijednost, ponovo zadobila što veći broj poklonika i povratila status simbola kulturnog prestiža, pojedinca i društva uopšte. To je prevashodna misija Trga od knjige.

Petnaest godina trajanja Trga od knjige, prilika je i da se ova kulturna manifestacija sagleda u cjelosti, kako bi dobili odgovor na pitanje: Da li je Sajam dostigao postavljene zahtjeve, da valjano promoviše knjigu i čitanje, utiče na razvijanje čitalačkog ukusa, formiranje kriterijuma, prepoznavanje pravih vrijednosti u mnoštvu loše literature i kvazi naučnih djela i postane orjentir čitaocu, kojem je zaista teško da se snađe sred okeana izdavačke produkcije?

Tokom proteklih godina zabilježili smo brojna promišljanja posjetilaca Sajma od kojih izdvajamo mišljenja, koja doživljavamo kao smjernice za budući rad i nedvosmislenu potvrdu da Sajam ima budućnost u kojoj valja ispravljati ono što nije dobro, ali i da smo, bez sumnje, na dobrom putu.

To su Elen Kristin Molaver, direktor oblasne biblioteke u Norveškoj, zemlji visokog standarda i visoko razvijenog bibliotekarstva i pisac Goran Petrović, koji je 2006. godine, izuzetno nadahnutom besjedom otvorio Trg od knjige.

Elen Molnar objavila je teksta o Trgu od knjige u jednom norveškom stručnom časopisu u kojem pored ostalog piše: „U toku jedne sedmice u julu u Herceg-Novom je sajam knjiga... Popodne i uveče na trgu se odvijaju mnogi kulturni programi, pored male crkve... A ti programi imaju impresivan nivo kvaliteta... Bila sam očarana posebnom atmosferom koja iz noći u noć vlada na trgu, ljudima koji čitaju knjige, čitavim gomilama slušalaca... Ovdje sam našla mišljenja o važnosti knjige i književnosti koja su mene što dolazim iz bogate Norveške potakla na nov način razmišljanja.“

A Goran Petrović je rekao: „Koliko sam video Sajam se proširio i baš mi se dopada. Izašao je još više na trg. Ima mnogo ljudi, što je vrlo važno. Neki samo prošetaju, a neki dođu da poslušaju programe, ali sve to kao na svakom pravom trgu. Ja svaku ovakvu manifestaciju doživljavam kao praznik, dešavala se ona u Frankfurtu, u Meksiku, Parizu ili Herceg-Novom, uvek je to za mene sa istom dozom uzbuđenja. Istina, može nešto da se popravi svuda, i da bude bolje, i u Herceg-Novom, ali i u Frankfurtu. Ipak, za mene je svaka ovakva manifestacija opravdana, jer, siguran sam da će makar jedno dete doći ovde prvi put u susret sa knjigom i time opravdati sajam. Možete li samo da zamislite šta će to dete pročitati nadalje? A ovde je bila semenka, na Trgu od knjige.

Odgovor na pitanje da li je Sajam dostigao postavljene zahtjeve mogu dati: ljudi od knjige, pisci, naučnici, književni kritičari, prevodioci, izdavači i prije svih VI, posjetioci Trga od knjige, pasionirani čitaoci, koji volite knjigu, uživate u čitanju i razgovorima o knjizi.

Do sledećeg Trga od knjige preporučujemo čitanje, jer „Čitanje mijenja, preobražava, usavršava ljudsku ličnost. Iskustvo je kojim se oplemenjuje ljudski karakter, širi saznanje, padaju sve granice među religijama, narodima i kulturama, sve što dijeli i razdvaja, tako osjećamo prvobitnu cjelovitost. Zato, svetkujemo knjigu i obred čitanja, tajanstveni ritual koji nam daruje svjetlost prosvijećenosti. Ulazak u svijet knjiga je neponovljivo iskustvo kojim dolazimo do sebe samih“ – rekla je na otvaranju Trga od knjige prof. dr Sonja Tomović Šundić.

A šta da čitamo bilo bi dobro poslušati mudri savjet poznatog mađarskog pisca Bele Hamvaša, autora čuvenog izbora 100 knjiga svjetske književnosti, koji poručuje: „Bar jedna od ovih stotinu knjiga trebalo bi uvijek da se nalazi na noćnom ormariću, kako bi čovjek, ako ne više, ono bar jednu jedinu riječ pročitao prije spavanja i od istinskog sadržaja ljudskog bića bar nešto ponio sa sobom, kao svjetlost, u noćnu tamu.“

15. MSK Trg od knjige 2017. završen je koncertom hercegnovske grupe Boka band.

21. јул

22. јул

23. јул

24. јул

25. јул

26. јул

27. јул

28. јул